NazadSARAJEVO, 20.06.2011. GODINE
SVJETSKI DAN IZBJEGLICA
Povodom svjetskog Dana izbjeglica koji se obilježava u cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Adil Osmanović ističe da je rješenje problema najranjivijih kategorija stanovništva, odnosno raseljenih osoba i izbjeglica u Bosni i Hercegovini prioritet od kojeg se neće odustati. Danas u našoj zemlji i nakon šesnaest godina proteklog rata ima više od sto hiljada raseljenih osoba. Na području Federacije Bosne i Hercegovine još uvijek boravi 42.723 raseljenih osoba ili 14.868 raseljenih porodica, dok u Republici Srpskoj boravi oko 62.000 raseljenih osoba.
Ministar Osmanović je također naglasio da su najveći problemi iz oblasti održivosti povratka, jer povratnici u svojim prijeratnim mjestima stanovanja imaju veoma loše uslove za život, odnosno nemaju radna mjesta, te ne mogu izdržavati svoje porodice. Povratak nije istinski trajno rješenje ako ne postoje uvjeti koji bi ga učinili održivim. Održiv povratak zahtijeva pristup zapošljavanju i zaradi prihoda potrebnih za život, socijalnoj zaštiti i obnovljenim društvenim odnosima.

Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je već poduzelo određene korake pripremivši Prijedlog odluke o ostvarivanju prava iz osnova socijalne, zdravstvene i boračko-invalidske zaštite povratnika na područje entiteta Republike Srpske, kako bi se osigurao održivi povratak. "Prijedlog odluke bit će upućen na usvajanje kantonalnim skupštinama, a nakon usvajanja iste, povratnici bi u Republici Srpskoj nastavili koristiti svoja prava u Federaciji Bosne i Hercegovine", istakao je ministar Osmanović.

Istim povodom UNHCR je organizirao humanitarni bazar ispred Katedrale u Sarajevu, kojem je prisustvo pomoćnik ministra u Sektoru za raseljene osobe, povratnike i izbjeglice Sulejman Alijagić sa saradnicima.
Agencija UN-a za izbjeglice (UNHCR) pomogla je svojim sredstvima u implementaciji pomoći održivosti povratka, odnosno razvoj malih i srednjih preduzeća za povratnike. Na bazaru je postavljeno ukupno deset štandova na kojima su povratnici izložili vlastite proizvode, među kojima su i oni od heljde, mliječni proizvodi, različite vrste tkanja, pletiva i nakita. Cilj bazara je bio da ugroženi direktno prodaju vlastite proizvode i na taj način osjete da su svojim radom sami nešto stvorili.
